U Kinu Forum Studentskog doma "Stjepan Radić" u četvrtak, 10.11. održana je tribina Zavičajnog kluba hercegovačkih studenata pod nazivom "Europske integracije Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine". Donosimo vam sažetak stajališta svakog od gostiju po temama.

Gosti tribine bili su državni tajnik u Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija Republike Hrvatske mr.sc. Andrej Plenković, predsjednik stranke i pokreta "Volim Hrvatsku, ne u EU" Roko Šikić te dr.sc. Božo Skoko s Fakulteta političkih znanosti.

Moderator rasprave bio je potpredsjednik ZKHS-a Ante Boras, a ona je bila koncipirana na četiri glavne teme: gospodarski napredak Republike Hrvatske ulaskom u EU, veća nacionalna sigurnost ili gubitak suverenosti, studenti i obrazovanje u EU te pozicija Bosne i Hercegovine na putu k europskim integracijama i uloga Hrvatske. Nakon tribine održan je i domjenak za sve posjetitelje.

Gospodarski napredak Hrvatske ulaskom u EU

Plenković: Ulazak u Europsku uniju bitan je zbog razvoja demokracije unutar te zajednice. Pregovori o pristupanju trajali su dugo zbog raznih kriza (ustavne, gospodarske, monetarne, granične), no i u takvim uvjetima Hrvatska je uspjela završiti pregovore, što je veliki uspjeh. Europska unija svima će dati jednake uvjete da budu gospodarski aktivni, a Hrvatskoj će u prvoj godini nakon pristupanja iz fondova biti dostupno 800 milijuna eura. Uz to, EU nudi slobodu kretanja roba, ljudi i usluga, a na europskom tržištu više neće biti monopola, što je veliki plus.

Šikić: Nećemo moći biti ravnopravni u gospodarskom smislu s ostalim članicama Unije niti postavljati vlastite uvjete. Kao primjer uspješne zemlje koja je izvan ove zajednice uzmimo Švicarsku. Zadržala je suverenost, ima veliki broj ugovora s EU u kojima sama odlučuje što će činiti, a u isto vrijeme dobro surađuje s Unijom i to je put kojim želim da i Hrvatska krene.

Skoko: Radio sam istraživanje među građanima Hrvatske o tomu što misle da će Europska unija donijeti Hrvatskoj. Iako postoji pozamašan udio euroskeptika, vjerujem u uspjeh referenduma, no upozoravam da država treba kreirati dobru ekonomsku strategiju pred ulazak.

Veća nacionalna sigurnost ili gubitak suverenosti?

Plenković: Ne mislim da će Hrvatska izgubiti suverenost u Uniji. EU koristi termin "okupljanje suvereniteta", a pritom se ne gubi suverenost svake države, već postoji čitav niz načina kako se mogu donositi odluke. Hrvatski pregovori s Unijom jedinstveni su po tomu što su svi dokumenti dostupni na internetu, nešto što nijedna zemlja ranije nije učinila. Niti jedna zemlja nije prestala postojati ulaskom u Europsku uniju, a to je razuman put razvoja Hrvatske u 21. stoljeću.

Šikić: Gotovo čitavu svoju povijest bili smo u raznim zajednicama država. Zašto bismo srljali u novu federaciju kad smo tek 20 godina samostalna država? Suverenost unutar Europske unije upitna je. Bilo je slučaja odbijanja ustava EU (Francuska, Nizozemska, Irska), a nedavno se Grčkoj onemogućio izlazak na referendum zbog pritiska Bruxellesa. Tu nema demokratičnosti.

Skoko: Što se odnosa hrvatskih građana prema Europskoj uniji tiče, vladaju dvije predodžbe. Prva, koja je pozitivna, glasi da je EU zajednica europskih naroda i Hrvati apsolutno nemaju ništa protiv toga da budu u zajednici s Francuzima i Nijemcima. No, u drugoj predodžbi Unija dobiva negativan predznak, a to je ona o birokratskoj zajednici (Bruxelles) koja konstantno nameće neke svoje zahtjeve.

Studenti i obrazovanje u EU

Plenković: Postoje brojni programi za studente, od kojih je svakako najpoznatiji Erasmus. Kroz njega je u posljednje dvije godine prošlo 2.217 studenata, a u projekt je uloženo 2.300.000 eura. On je svakako važan jer mladi ljudi dobivaju šansu upoznati druge kulture i narode.

Šikić: S pravom se bojimo birokratske Europske unije. Trebali bismo biti ponosni na svoju suverenost i graditi svoju zemlju izvan te zajednice. Što se obrazovanja tiče, vjerujem da ne postoji ozbiljna akademska zajednica koja bi odbila perspektivnog mladog čovjeka koji se prijavio za neki projekt samo zato što ne dolazi iz države članice EU. Međutim, postoji opasnost dolaska primjerice srbijanskih policajaca ili vojske u našu zemlju. Možemo li mi konkurirati za mjesta u npr. francuskim ministarstvima? Ne bih rekao.

Skoko: S jedne strane, mladima je već sad omogućeno putovanje unutar zemalja Europske unije što se tiče zaposlenja. No, pitanje je možemo li se suočiti s potrebama tržišta radne snage EU. Nadalje, bitno je tko će nas zastupati u Europskom parlamentu, o tim ljudima puno će toga ovisiti o našoj poziciji među europskom zajednicom.

Pozicija BiH na putu k europskim integracijama i uloga Hrvatske

Plenković: Hrvatska je potpisnica Daytonskog sporazuma i dužna je brinuti o hrvatskom narodu kao konstitutivnom i ravnopravnom. Nedavno je donesen Zakon o Hrvatima iznad Hrvatske u kojemu posebno važno mjesto imaju Hrvati u Bosni i Hercegovini. Od 1. siječnja počet će raditi posebni Državni ured koji će skrbiti o tom. Hrvatska i BiH čvrsto su povezane, naši stručnjaci dolaze u BiH prenijeti svoja iskustva u pogledu uključivanja u europske integracije i Hrvatska joj pruža punu podršku.

Šikić: Hrvatska bi morala više pridonositi ravnopravnosti triju konstitutivnih naroda.

Skoko: Ulazak u Europsku uniju omogućit će Hrvatskoj da više pomogne Bosni i Hercegovini nego što to sada čini. U zadnjih dvadesetak godina dogodili su se brojni propusti i s hrvatske (Zagreb), ali i s bosanskohercegovačke strane (Mostar) po pitanju pomoći Hrvatima u BiH. Već godinu dana nakon izbora vlast se ne može formirati i nužne su ustavne promjene da bi država krenula prema naprijed.